Trg djece Dobrinje bb 71 000 Sarajevo |   033/466-980

Kavazović: Nastavit ćemo razvijati naše duhovno stablo

U svom prvom intervju za jedan printani medij, nakon primanja Menšure, koji je, razumljivo, pripao našem listu, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović govori o brojnim važnim pitanjima koja se tiču rada i razvoja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u narednom sedmogodišnjem periodu, o njenoj misiji, reformi administracije, pitanjima finansijskog poslovanja, materijalno-pravnom statusu imama i drugih službenika, unapređenju rada s mladima, predstojećem popisu stanovništva i dr.

PREPOROD: Prije početka ovog razgovora, dozvolite da Vam u ime redakcije „Preporoda“ čestitam na izboru za časnu i odgovornu funkciju reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH.

Reisu-l-ulema Kavazović: Bismillahirrahmanirrahim. Zahvaljujem vam se na čestitkama. Koristim se ovom prilikom da svim muslimanima zaželim sretnu i berićetnu Novu hidžretsku 1434. godinu.

PREPOROD Moglo se primijetiti da gotovo i ne postoji ni politički ni neki drugi faktor u Bosni i Hercegovini, pa i u našem okruženju i u muslimanskom svijetu, a da se nije interesirao za Vaš izbor. Izbori su iza nas, kako ste ih doživjeli?

Reisu-l-ulema Kavazović: U pravu ste, ovaj izborni proces u Islamskoj zajednici je bio interesantan zbog nekoliko razloga. Prema mojoj ocjeni, prvi razlog za to se nalazi u naglašenoj ulozi vjerskih zajednica u našem društvu. Islamska zajednica je i najbrojnija i ima specifičan izborni sistem, pomalo netipičan za vjerske zajednice u svijetu. Zatim, izbori su se dešavali u okolnostima kakve Bošnjaci do sada nisu imali, a to je taj naglašeni interes javnosti koja nije samo naša. Itd. Naravno, tu je i markantnost dr. Mustafe-ef. Cerića, koji je dugo bio na čelu Zajednice i koji je obilježio vrijeme u kome je djelovao. Mnogi posmatrači, kako domaći tako i inozemni, pitali su se kako će Zajednica nastaviti dalje svoj hod nakon njega.

Meni je ovaj izborni proces bio izazov, ne samo sa stanovišta moga učešća u njemu kao kandidata, nego i kao ispit za naše muslimane. Htjeli smo da se ovim procesom unaprijedi djelovanje Zajednice, da iz njega izađemo zreliji, svjesniji i odgovorniji. Hvala Allahu, dž.š., muslimani su na prikladan način odgovorili tom izazovu. Zahvaljujem se svima koji su iskazali odgovornost u ovom procesu, a posebno Saboru i reisu-l-ulemi Ceriću.

Misija jasna i precizno određena

PREPOROD Jedna od najčešćih primjedbi na račun rada Islamske zajednice u BiH vezana je za njenu misiju. Upravo ste Vi svoj program otpočeli s naglaskom na misiji i prenošenju emaneta. Pa, iako je to i prilično obuhvatan i širok pojam, možete li nam kazati koja je to osnovna misija religijske zajednice u jednom građanskom društvu, odnosno što ćete potencirati u svom budućem radu u tom smislu?

Reisu-l-ulema Kavazović: Misija naše Zajednice je jasna i precizno određena. Ona je definirana Ustavom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Zajednica treba da svojim ukupnim djelovanjem utječe na ispravno razumijevanje i primjenu islamskog učenja na području svoje nadležnosti. Emanet kojeg preuzimamo s koljena na koljeno, od Poslanika, a.s., do naših dana, uključuje našu svjesnost, povjerenje i uvjerenje u istinitost islamskih načela kojima su naučavali naši preci u akaidu, Šerijatu i ahlaku. Te vrijednosti su tokom vremena ugrađivane i u temelje bosansko-hercegovačkog društva, kao i u društvima zemalja okruženja. Nastavit ćemo razvijati naše duhovno stablo, pomažući ljudima, zalažući se za sve ono što je dobro i progresivno, a suprotstavljati se onome što je loše. U isto vrijeme sarađivat ćemo sa svima koji dijele iste ili slične poglede na svijet kao i mi.

PREPOROD: U svom programu naveli ste reforme administracije Islamske zajednice u BiH, sa ciljem povećanja njene operativne efikasnosti. Sljedstveno tome, što će tu biti kontinuitet, a što novitet?

Reisu-l-ulema Kavazović: Administracija Islamske zajednice u BiH, kako je sada organizirana, dala je najbolje od sebe i vrijeme je za njeno reformiranje. To će se dogoditi u dva pravca. Jedan pravac predstavlja svojevrstan prirodni proces. Naime, jedan broj ljudi odlazi ili je već u penziji. Dakle, angažirat ćemo nove ljude u službama, koji će, svakako, donijeti i novi stil rada. Neke službe su opterećene velikim brojem referata, te će ih biti neophodno reorganizirati. Određeni broj službi i referata bi se mogli objediniti, kako bi se postigle određene uštede. Potrebno je raditi na objedinjavanju medijskog prostora, reformi finansijskog i upravnog sektora, kao i sistema obrazovanja. Naravno, sve ćemo to činiti postepeno, planski i utemeljeno na znanjima. Nastavit ćemo sve programe i projekte koji su dali i još uvijek daju dobre rezultate, a njih nije mali broj. Sve će biti podložno stručnim i kvalitetnim provjerama, pomoću kojih ćemo se odlučivati o daljim koracima.

PREPOROD: S obzirom na globalna i regionalna ekonomska kretanja, a posebno na stanje u našoj zemlji, pitanje finansijskog poslovanja će biti jedno od važnih pitanja u Islamskoj zajednici u BiH. Na koji način se može unaprijediti finansijsku održivost Zajednice?

Reisu-l-ulema Kavazović: Ekonomska kriza u našim društvima je evidentna, a Zajednica je ovisna od materijalnog stanja svojih članova. Do sada je ona, hvala Allahu, dž.š., uspijevala podmirivati svoje potrebe te vrste, zahvaljujući, prije svega, visokoj svijesti naših muslimana. Nadamo se da će to tako biti i ubuduće.

I dalje su naši najvažniji resursi članarina, vakufi, zekat i sadekatul-fitr, izdavačka djelatnost, uvakufljenja i drugo što Islamska zajednica u svojoj djelatnosti ostvari. Morat ćemo probuditi uspavanu energiju naših vakufskih dobara i ljudsku kreativnost u formi novih oblika finansijskog poslovanja. U posljednje vrijeme kurbani postaju šansa koju želimo s našim muslimanima iskoristiti za dobro misije Islamske zajednice i dobro muslimana općenito, njihovim uzgojem u Bosni i Hercegovini. Očekujemo da i država prepozna svoj interes u tome i dadne podsticaj ljudima za uzgoj stoke. Velike površine vakufskog zemljišta treba početi iskorištavati u saradnji s našim džematima, kojima je potreban podsticaj. Moramo se okrenuti vlastitim resursima. Očekujem od medžlisa i Vakufske direkcije da osnaže Islamsku zajednicu konkretnim programima.

Alarmantno stanje u povratničkim džematima

PREPOROD: Jedno od važnih pitanja u Islamskoj zajednici jeste položaj i materijalno-pravni status imama i drugih službenika. Vaš angažman na materijalnom osiguranju imama, naročito u manjem bh. entitetu, bio je snažan tokom Vašeg mandata u svojstvu muftije tuzlanskog.

Reisu-l-ulema Kavazović: Materijalno-pravni status imama je uvijek bilo jedno od važnijih pitanja u radu Islamske zajednice u BiH. Imami i danas spadaju u krug niže srednje klase našeg društva. Njihov položaj usko je vezan za materijalno stanje džematlija i veličinu džemata, kao i sredine u kojima djeluju. Postoje područja Zajednice u kojima imami bolje žive, ali i ona u kojima im je teško. Bolje prolaze uposlenici u većim centrima, kao što su Sarajevo, Tuzla, Zenica, možda Bihać i još neki gradovi. Stanje je alarmantno u povratničkim džematima. Imamo paradoksalnu situaciju da su naši ljudi koji žive i rade u teškim uvjetima jako loše plaćeni. To moramo mijenjati!

Zahtijevat ću da se pomoć uputi prema medžlisima u RS-u, kako iz fondova Rijaseta, tako i od finansijski jakih medžlisa. Za ovo ćemo izraditi program. To pitanje ću pokrenuti pred Saborom i nadam se da ću dobiti podršku. Uz to, nastavit ćemo razgovore s državom oko povoljnog penzionog osiguranja, za što imamo osnove u Zakonu o slobodi religije i pravnom položaju vjerskih zajednica. Ukoliko država to pitanje riješi povoljno, to će i za nju biti veliki pomak, jer će unekoliko ublažiti nepravdu koju nam je nanosila u nekim vremenima.

PREPOROD: Kako ocjenjujete saradnju između obrazovnih institucija Islamske zajednice u BiH, ponajprije između fakulteta i medresa? Možemo li govoriti o jedinstvenom obrazovnom sistemu Islamske zajednice u BiH?

Reisu-l-ulema Kavazović: Postoji određeni stepen koordinacije između naših obrazovnih ustanova, ali se na tome mora još puno raditi. Moramo ustanoviti kompetentnu ustanovu Rijaseta, koja će biti u stanju da ovaj sistem unaprijedi.

Rad mekteba, vjeronauka u javnim školama i rad medresa su uokvireni određenim sistemima, ali i na tom polju ima još mnogo posla.

Fakultete bismo morali više uvezivati, i u njihovim programima i planovima, ali i upisnom politikom. Ovo pitanje zahtijeva mnogo više koordinacije i truda nego što to imamo u ovom trenutku. Kako živimo u svijetu stalnih promjena, neophodno je da osluškujemo potrebe vjernika, kako bismo mogli podešavati naš obrazovni sistem naspram zahtjeva vremena. Potreban nam je jedinstven sistem, jer će doći do nekontroliranog priliva kadrova, koji nije u interesu ni Islamske zajednice u BiH, a ni mladih ljudi koji neće moći ispuniti svoja očekivanja.

Menadžmenti obrazovnih ustanova, naročito visokoškolskih, moraju biti odgovorni za mlade ljude i njihovu budućnost. Nije to samo pitanje organiziranja nastave, broja sati i predavanja. Obrazovni sistem je puno više od toga. Rad sa studentima i učenicima je presudan. Izuzetno je važno i ko organizira njihovo vrijeme i ko se brine za njihov duhovni i obrazovni rast. Znaju li oni kuda ih šaljemo i šta mogu očekivati na tom putu? To su suštinska pitanja na koja treba da odgovorimo, a sve ostalo je između toga.

Mnogo izazova koji traže dodatna znanja

PREPOROD: S obrazovnim ustanovama Islamska zajednica u BiH je društvu stavila na raspolaganje i veći broj vjerskih obrazovanih osoba. Ipak, ne možemo biti sigurni da je šira javnost dovoljno islamski obrazovana. Kako sistematski i kontinuirano pokrenuti vjersko obrazovanje muslimana u BiH?

Reisu-l-ulema Kavazović: Islamska zajednica u BiH je učinila veliki napor da odgoji i obrazuje zavidan broj mladih ljudi koji su upućeni u islamsko učenje. Potrebno je vrijeme da taj napor počne davati i rezultat, što će se, ako Bog da, i desiti.

Međutim, na širem društvenom planu ima mnogo izazova koji traže i dodatna znanja. Vjerske potrebe savremenog čovjeka su se promijenile, društveni život se ubrzao i sve se, pa i duhovne vrijednosti, nastoji materijalizirati i komercijalizirati. Ljudi su zbunjeni i umorni traže mjesta za duhovnu okrepu. Tradicionalna forma ispoljavanja religioznosti se pomalo mijenja.

Pored obavljanja namaza i vazova, potrebno je uvoditi medžlisi zikrove koji su nekada prakticirani u našim džamijama, uoči petka i ponedjeljka. Ljudi imaju potrebu da se druže i da učestvuju u zajedničkom ibadetu, da razgovaraju o životnim problemima i pokušaju ih posmatrati kroz prizmu vjerskog naučavanja.

Potrebno je oživjeti katedre tefsira, hadisa, islamske pedagogije, ahlaka i sl. Izdavaćka djelatnost Islamske zajednice u svenu tome igra važnu ulogu. Kvalitetna vjerska knjiga, ili multimedijalni DVD, cijenom pristupačni, mogu pomoći u vjerskom obrazovanju. Moramo osavremeniti i naše pristupe u misijskom djelovanju.

Potrebno je podsticati i formiranje udruženja koja bi volonterskim radom popunjavala onaj prostor koji Islamska zajednica ne stiže popuniti.

PREPOROD: Jedno od važnih pitanja rada Islamske zajednice u BiH jeste unapređenje rada s najmlađima. Možemo li uskoro očekivati neka konkretna rješenja? Je li primjer Medžlisa IZ-e Brčko, koji je otvorio prvi vrtić, možda putokaz?

Mladima je potreban kutak u okviru Zajednice

Reisu-l-ulema Kavazović: Već dugo tražimo najbolje opcije za rad s najmlađima. Ali, za sve je potrebno vrijeme, kao i neke druge pretpostavke, uz dobru namjeru koje nam nije nedostajalo. Stvari polahko dolaze na mjesto i nadam se da je put kojim je krenuo Medžlis IZ Brčko pravi smjer u kome se treba kretati. Odgoj i obrazovanje se mogu temeljito i planski odvijati samo u dobro organiziranim i savremenim ustanovama, koje će vršiti tu funkciju u ime Islamske zajednice.

Naročita je potreba za vrtićima u RS-u, gdje su naša djeca izložena asimilaciji. To će biti u fokusu našega rada i jedno od najozbiljnijih pitanja pred Zajednicom.

Mladima je potreban kutak u okviru Zajednice, jer su njihove potrebe drugačije u odnosu na potrebe starijih. Tuzla će uskoro dobiti jedan takav centar na Tušnju, nadam se da ćemo oživjeti Omladinski krug, koji u Tuzli daje dobre rezultate. U okviru Vjersko-prosvjetne službe imamo program za mlade, koji bi trebalo da daje rezultate..

PREPOROD: U Vašim predizbornim nastupima i kandidatskom programu dali ste naglasak na potrebu većeg angažmana žena u Islamskoj zajednici. O čemu se tačno radi?

Reisu-l-ulema Kavazović: Uključenost žena u rad Islamske zajednice je u porastu. One su angažirane u odgoju i obrazovanju i u administraciji, a slabije u zastupničkim i upravljačkim tijelima. Obuhvaćenost žena sadržajem vjerskog prosvjećivanja je ispod željenog nivoa u Zajednici. Neophodno je tom pitanju planski pristupiti. U okviru službi Rijaseta formirat ćemo odjel za rad sa ženama, mladima i starijim osobama. Poticat ćemo obrazovanje ženske populacije stipendijama i drugim vidovima pomoći. Otvorit ćemo savjetovališta za porodicu. Tražit ćemo da se ova pitanja pokreću i realiziraju u mom mandatu.

PREPOROD: Islamska zajednica je do sada ostvarivala kompaktnost i jedinstvo. Izazovi podjela, imajući u vidu veoma složene političke odnose u BiH i okruženju, pored toga što su fatalno pogodili naš politički prostor, imaju tendenciju i da u domenu vjerskog ostave traga (od kreiranja paralelnih struktura u Srbiji, odnosno u Sandžaku, do raznih „sektaških“ izazova izvana). Kakav će smjer u tom pogledu zauzeti nova administracija?

Reisu-l-ulema Kavazović: Sa svima ćemo nastojati voditi dijalog, razgovarati o problemima i iznalaziti okvir za zajednička nastojanja da unaprijedimo vjerski život muslimana. Podsticat ćemo uvažavanje, otvorenost i solidarnost. To je i do sada čuvalo jedinstvo našeg duhovnog stabla. Tako ćemo postupati i ubuduće.

Nova administracija, kako ste je nazvali, neće imati predrasuda prema muslimanima. Bit ćemo dostupni svima koji nam se obrate. Interesiraju nas muslimani i njihove potrebe, obični ljudi kojima je potrebna pomoć i utjeha. Nikome nećemo zatvoriti vrata, ali se neke granice ne mogu prelaziti, u čemu ćemo biti sasvim jasni.

PREPOROD: Turska je sve prisutnija na Balkanu, pa i u BiH. Kako procjenjujete njen ukupni angažman? Kakav će odnos Islamske zajednice u BiH imati s Dijanetom, ali i s drugim islamskim institucijama u muslimanskom svijetu, kao i s nevladinim organizacijama islamskog karaktera koje djeluju u BiH?

Reisu-l-ulema Kavazović: Turska je, između ostalog, i balkanska zemlja, pa joj mjesto na Balkanu i prirodno pripada. Nemam puno informacija o njihovom ekonomskom i političkom angažmanu na ovom prostoru. Međutim, očigledno je da turska ekonomija dobro stoji i da je to jedna od rijetkih balkanskih zemalja koja bilježi stalni ekonomski rast. S onima koji imaju dobru ekonomiju svako bi normalan sarađivao. S Dijanetom (Upravom za vjerska pitanja Turske vlade) sarađivat ćemo na obostrano zadovoljstvo, poštujući autonomiju IZ u BiH, kao i Dijaneta. Postoje zajednički interesi da se ožive vakufi, u čemu su oni veoma uspješni, dok mi imamo zavidan stepen iskustva u sektoru obrazovanja. Sarađivat ćemo kao i sa svakom drugom organizacijom na zajedničkim projektima za dobro muslimana i drugih građana u našoj zemlji.

PREPOROD: Jedna od čestih insinuacija koje se upućuju Islamskoj zajednici u BiH je njeno „uplitanje“ u političke tokove. Može li se i treba li Zajednica u potpunosti distancirati od politike, odnosno od nekih njenih, za vjeru i vjernike posebno značajnih, aspekata?

Kreirati život u slobodi i dobroti

Reisu-l-ulema Kavazović: Društvo čine pojedinci, koji imaju svoja ubjeđenja, poglede, stavove... Oni teže da žive u dobrom društvu, u društvu plemenitih ljudi, slobode, slobodne razmjene ideja i sl. U tom i takvom društvu djeluju Islamska zajednica u BiH i ljudi koji prate društvena dešavanja. Oni reagiraju na ono što opažaju, nastojeći mijenjati prilike u kojima žive. Svi mi želimo da kreiramo naš život u slobodi i dobroti.

Islamska zajednica poučava ljude smislu njihova postojanja i određenju moralno-etičkih ciljeva, prema islamskom učenju. Dakle, učenje ljudi o smislu života i ciljevima koje treba da ostvare jeste područje u kome treba da djelujemo. Politika je više okrenuta sredstvima i načinima kako to postići. Naravno, ova područja se prepliću, pa se i mi ponekada zapletemo.

PREPOROD Predstojeći popis stanovništva je jedan od mnogobrojnih izazova za Bošnjake. Hoće li se, i koliko, Islamska zajednica uključiti u njega?

Reisu-l-ulema Kavazović: Popis stanovništva je važno pitanje za državu Bosnu i Hercegovinu, kao i za naše društvo u cjelini. Svi ćemo biti uključeni u taj proces na određeni način. Za Bošnjake je popis posebno važan. To je zbog toga što će se prvi puta moći slobodno izjasniti o svom identitetu, nakon što su uspjeli, poslije više od jednog stoljeća borbe, povratiti svoje historijsko ime.

Ni ovaj posao neće proteći bez političke manipulacije. Nudeći nam nacionalno bosanstvo i nacionalno muslimanstvo, hoće nas se svesti na mjeru, u kojoj bi se naša većina u Bosni razdrobila, a s njome i Bosna i Hercegovina.

Mi smo zauzeli jasan stav i na njemu ćemo istrajati, zajedno sa svim patriotama: mi smo Bošnjaci, jezik nam je bosanski, a din nam je islam. Te tri riječi su naša domovina, kuća u kojoj stanuje naš bošnjački duh. Politike koje budu zagovarale drugačije, bit će prepoznate. Mi ćemo učiniti sve što je do nas i pozivamo i druge da učine ono što je u njihovoj moći. Prilika je da na ovo pitanje stavimo tačku, kao svjestan i zreo narod.

Molim Allaha da nam podari složnost i dobrohotnost i da nas u Svojoj milosti uputi jedne na druge.

(www.preporod.com) 

back to top